Konstantinova bazilika u Trieru
49°45′12″N 6°38′36″E / 49.7533°N 6.6433°E / 49.7533; 6.6433
| Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Njemačka | |
| Registriran: | 1986. (10. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | i, iii, iv, vi |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Konstantinova bazilika (njemački: Konstantinbasilika) ili Aula Palatina u Trieru, je bazilika rimske palače, koja je izgrađena za cara Konstantina (306.-337.) na početku 4. stoljeća. Danas je UNESCOva svjetska baština i njena je najveća antička dvorana koja još stoji; ima dužinu od 67 metara, širinu 26,05 m i visinu od 33 m.
Aula Palatina je izgrađena oko 310. god. u sklopu kompleksa palače. Izvorno nije bila samostojeća zgrada, već je imala mnoge manje pripojene zgrade poput trijema, predvorja, vestibula i nekih uslužnih prostorija, a imala je i podno i zidno grijanje (hipokaust). Tijekom srednjeg vijeka je korištena kao rezidencija trierskih biskupa. Za to je apsida preoblikovana u stambeni prostor, a na vrhu zidova apside dodani su šiljasti tornjići. U 17. stoljeću, nadbiskup Lothar von Metternich dao je napraviti svoju palaču odmah do bazilike, koju je uvelike obnovio i spojio s palačom. Kasnije, u 19. stoljeću, pruski kralj Fridrik Vilim IV. je naredio da se građevina vrati u svoj prvobitni rimski oblik, što je i učinjeno pod nadzorom vojnog arhitekta Carla Schnitzlera. God. 1856., Aula Palatina je postala protestantskom crkvom. God. 1944., izgorjela je u požaru izazvanom zračnim napadom savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Kada je sanirana, nakon rata, nisu obnovljene povijesne unutarnje dekoracije iz 19. stoljeća, tako da su iznutra dobro vidljivi izvorni zidovi od opeke.
Vanjske veze
Konstantinova bazilika u Trieru na Wikimedijinoj ostavi
- Panoramski pogled na baziliku
- p
- r
- u
Aachenska katedrala • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu • Bamberg • Bauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru • Spomenici u Berlinu (Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe 1) • Tvornica Fagus u Alfeldu • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2)• Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu • Kölnska katedrala • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3)• Opatija Lorsch • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor • Markgrofovska opera u Bayreuthu • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu • Opatija Maulbronn • Drevni kop Messel • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa4) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga • Gornja dolina srednje Rajne između Koblenza i Bingena • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara • Stari dio grada Regensburga • Samostanski otok Reichenau • Historijske gradske jezgre Stralsunda i Wismara • Karpatske i njemačke prašume bukve 5) • Katedrala u Speyeru • Spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine terme, Rimski most u Trieru, Igelski stup, Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru) • Željezara u Völklingenu • Waddensko more 6) • Dvorac Wartburg • Klasicistički Weimar • Hodočasnička crkva u Wiesu • Park Wilhelmshöhe • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu
