Haki Stërmilli

  • Književnik
  • novinar
  • političar
OpusZnamenita djela
Kad bih bio dječak (alb. Sikur të isha djalë), 1936.

Haki Stërmilli (17. maj 1895 – 17. januar 1953) bio je albanski književnik i novinar. Njegova su se djela uglavnom bavila pitanjima vezanim za prava albanskih zajednica izvan Albanije, za republikanizam, emancipaciju žena i feminizam. Njegovo najpoznatije djelo je roman Kad bih bio dječak (alb. Sikur të isha djalë).

Život

Stërmilli je rođen u Debru u Osmanskom Carstvu (u današnjoj Sjevernoj Makedoniji), a prvi je studij završio u Bitoli. Godine 1920, zajedno s Avnijem Rustemijem, postao je jedan od osnivača i tajnik omladinske organizacije Bashkimi (sh. Savez).[1] Kao antimonarhist i pristaša Fana Nolija sudjelovao je u pobuni koja je srušila monarhiju, ali je nakon njezine obnove krajem 1924. godine protjeran. Godine 1930. jugoslavenske su ga vlasti uhitile i deportirale u Albaniju, gdje je osuđen na zatvor zbog svojih antimonarhističkih aktivnosti. Tijekom Drugog svjetskog rata pridružio se Narodnooslobodilačkom pokretu (LNÇ) i postao prevdodnik pokreta debarskom području. Nakon rata izabran je za zastupnika albanskog parlamenta, a služio je i kao voditelj Narodne knjižnice Albanije do svoje smrti 1953. godine.

Djela

Među prvim Stërmillijevim djelima nalaze se romani Debarska nesreća (alb. Dibranja e mjerueshme) i Ljubav i odanost (alb. Dashuni e Besnikëri), koji opisuju progon albanske zajednice iz njegove matične regije Debra od strane srpske vojske.[2] Godine 1935. objavljeno je njegovo poluautobiografsko djelo Tamnica (alb. Burgu), memoari o životu u zatvoru i tamošnjim teškim uvjetima. Roman Kad bih bio dječak (alb. Sikur të isha djalë), objavljen 1936. godine, njegovo je najpoznatije djelo i prvo književno djelo na albanskom jeziku koje se bavi temama feminizma i emancipacije žena.[3] To je postala jedna od najpopularnijih knjiga 1930-ih na albanskom jeziku i za to se razdoblje smatra revolucionarnom.

Drugi su mu romani: Naši nasljednici (alb. Trashëgimtarët tanë, 1950), Putovi slobode (alb. Shtigjeve të lirisë, 1966) i Skenderbegov vitez (alb. Kalorësi i Skënderbeut, 1968).

Vidi još

Reference

  1. Kiefer, Dorothea (1979). Entwicklungspolitik in Jugoslawien: ihre Zielsetzungen, Planungen u. Ergebnisse. Oldenbourg. ISBN 978-3-486-49601-7. Pristupljeno 5 June 2011. 
  2. Banham, Martin (1995). The Cambridge guide to theatre. Cambridge University Press. str. 14. ISBN 978-0-521-43437-9. Pristupljeno 5 June 2011. 
  3. Bihiku, Koço (1964). An outline of Albanian literature. Naim Frashëri State Publishing House. Pristupljeno 5 June 2011. 
  • p
  • r
  • u
Albanska književnost
15. i 16. stoljeće17. i 18. stoljećeNarodni preporodKasni preporod i stvaranje državeNeovisnost i modernistički nagoni
Socijalističko dobaPoslije Berlinskog zida i 21. vijek
  • Ridvan Dibra
  • Besnik Mustafaj
  • Kolec Traboini
  • Bashkim Shehu
  • Beqe͏̈ Cufaj
  • Luljeta Lleshanaku
  • Leon Qafzezi
  • Fatos Kongoli
  • Ben Blushi
  • Entela Kasi
  • Ornela Vorpsi
  • Jeton Neziraj
  • Migjen Kelmendi
  • Fatos Lubonja
  • Sabit Rrustemi
  • Gëzim Hajdari
  • Arian Leka
  • Flutura Açka
  • Rudi Erebara
  • Ledia Dushi
  • Elvis Malaj
  • Lindita Ahmeti
  • Mimoza Ahmeti
Normativna kontrola Uredi na Wikidati