Drugovac |
![](//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/37/Spomenik_u_Drugovcu.jpg/290px-Spomenik_u_Drugovcu.jpg) Spomenik u Drugovcu na kome su upisana imena 72 žrtve četničkog masakra. |
Osnovni podaci |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Podunavski |
Grad | Smederevo |
Stanovništvo |
Stanovništvo (2022) | 1906 |
Geografija |
Koordinate | 44°32′27″N 20°49′33″E / 44.540833°N 20.825833°E / 44.540833; 20.825833 |
Nadmorska visina | 199 m |
|
Ostali podaci |
Poštanski kod | 11432 |
Pozivni broj | 026 |
Registarska oznaka | SD |
Koordinate: 44° 32′ 27" SGŠ, 20° 49′ 33" IGD
Drugovac je naseljeno mesto grada Smedereva u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 1906 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2130 stanovnika).
Istorija
Selo se nalazi jugozapadno od Kolara. Drugovac je starije naselje. U njegovom ataru su se iskopavali starinski novac i druge stvari. Selo nije bilo oduvek na današnjem mestu. Ranije je ovo naselje bilo u dolini reke Konjske, u Velikoj Desimiči, odakle se, po predanju, „zbog morije“ njegovo stanovništvo preselili kod starog groblja. To je „staro selo“ i tu danas nema kuća. Iz „starog sela“ su se kasnije premestili na današnja mesta. Ovo narodno predanje potrđuju i podaci iz literature. U spisku naselja iz 1732. pominje se i Desimaćъ sa 32 kuće, a na jednoj karti iz toga doba uneto je kao naseljeno mesto Dessimatie.
U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19. veka spominje se Drugovac, koji je 1818. imao 41, a 1882. 45 kuća. Godine 1846. selo je imalo 72 kuće, a po popisu iz 1921. u Drugovcu je bilo 333 kuće sa 2059 stanovnika.
Najstarije porodice u Selu: Radivojevići (danas sa raznim prezimenima) čiji su čukunded Radiša doselio iz Hercegovine. Najpre su stanovali u Desimići, kasnije u Starom selu, odakle su prešli na današnja mesta; Vitorovići (danas sa raznim prezimanima) čiji su pradedovi sa mnogo stoke došli „od Kosova“ a i živeli neko vreme u Desimići; Dejići (danas sa raznim prezimanima) čiji je čukundeda došao sa Kosova; Brkići (danas sa raznim prezimanima) starinom sa Kosova, odakle su došli najpre u Žabare (kragujevački), zatim u Desimiću. Ostale su porodice mlađi stanovnici. (podaci datiraju od 1732-1925. g).[1][2]
u Drugovcu se u toku 2. svetskog rata dogodio četnički masakr 29. aprila 1944. godine u kojem je ubijeno 72 civila.
Demografija
U naselju Drugovac živi 1541 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,7 godina (41,0 kod muškaraca i 44,4 kod žena). U naselju ima 529 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,60.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
| |
Stanovništvo prema polu i starosti [4] |
| m | | | ž |
? | 0 | | | 1 |
80+ | 21 | | | 40 |
75-79 | 34 | | | 67 |
70-74 | 54 | | | 71 |
65-69 | 59 | | | 78 |
60-64 | 61 | | | 46 |
55-59 | 47 | | | 53 |
50-54 | 81 | | | 57 |
45-49 | 83 | | | 76 |
40-44 | 62 | | | 58 |
35-39 | 57 | | | 56 |
30-34 | 53 | | | 52 |
25-29 | 59 | | | 54 |
20-24 | 56 | | | 50 |
15-19 | 70 | | | 62 |
10-14 | 61 | | | 61 |
5-9 | 49 | | | 39 |
0-4 | 40 | | | 38 |
prosek | 41.0 | | | 44.4 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002. Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. | Broj domaćinstava | 497 | 542 | 562 | 559 | 569 | 540 | 529 | | Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002. Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosečan broj članova | Broj domaćinstava | 78 | 113 | 91 | 89 | 60 | 53 | 26 | 7 | 5 | 7 | 3.60 | |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002. Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. | Broj domaćinstava | 797 | 197 | 524 | 47 | 28 | 1 | 821 | | Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002. Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosečan broj članova | Broj domaćinstava | 114 | 524 | 168 | 13 | 2 | | | | | | | |
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 516 | 270 | - | - | 94 | 3 | 29 | 40 | 4 | 17 |
Ženski | 288 | 191 | - | - | 22 | 2 | 1 | 25 | 1 | 3 |
Oba | 804 | 461 | - | - | 116 | 5 | 30 | 65 | 5 | 20 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato |
Muški | 2 | 4 | 12 | 6 | 17 | 5 | - | - | 13 |
Ženski | 2 | 4 | 2 | 11 | 15 | 2 | - | - | 7 |
Oba | 4 | 8 | 14 | 17 | 32 | 7 | - | - | 20 |
Reference
- ↑ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19. dr. B. M. Drobnjaković (1925)Smederevsko Podunavlje i Jasenica) i iz „Naselja knj.II (rista nikolić: okolina Beograda
- ↑ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812–1935. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Literatura
Korišćena literatura:
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999).
- Letopis period 1812 – 2009. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
Spoljašnje veze
| Portal Srbija |
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
Drugovac na Wikimedijinoj ostavi