Crteži doline Val Camonica
Crteži na stijenama Valcamonice | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Italija Val Camonica | |
Registriran: | 1979. (3. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | iii, vi |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Val Camonica je dolina u nižem dijelu alpskog dijela Lombardije, između Brescije i Bergama u Italiji. To je zapravo gornja dolina rijeke Oglio, uzvodno od jezera Iseo.
U njoj se nalazi najveći kompleks prahistorijskih crteža na stijenama u Evropi, s oko 300,000 petroglifa koje su nacrtali pripadnici plemena Camuni na stotinama stijena, a datiraju od mlađeg paleolitika (oko 6000. pr. Kr.) pa sve do 19. stoljeća[1]. Ove figure povezane s poljoprivredom, navigacijom, ratovanjem i vračanjem predstavljaju izvanrednu slikovnu dokumentaciju prapovijesnih običaja i svijesti. Sistematsko tumačenje, topološka klasifikacija i kronologija ovih djela u kamenu su značajno pridonijele proučavanju prahistorije, sociologiji i etnologiji. Zbog toga su 1979. godine ovi crteži su dospjeli na UNESCO-v popis svjetske baštine kao prva svjetska baština u Italiji.
Historija
U području doline Camonica prepoznato je nekoliko razdoblja nastanka petroglifa koja odgovaraju evoluciji cammunijskog društva:
- Mlađi paleolitik (od oko 8000. pne.) - prizori lova i rane kulture;
- Neolitik (4000.-3000. pr. Kr.), pred kraj ledenog doba - prvi vjerski prizori, figure ljudi postaju obvezne i javljaju se prikazi svakodnevice, vrhunac umjetnosti Cammunija;
- Eneolitik (3000.-2000. pne.) - kvalitetniji narativni prizori s detaljnim prikazima ljudi i seoskog života te važnih ženskih inicijacijskih rituala
- Vrijeme miješanja kultura (od oko 1000. pne.) - prizori bitaka, koliba, kola, žetvi i oružja. Od tada slabi praksa stvaranja petroglifa.
Od 6. vijeka pne. do 476. godine ovu dolinu kontroliraju Kelti, a potom Rimljani koji su ostavili rudnike željeza s radionicama. Nakon čestih upada barbara kulturu Camunija osvajaju Germani Heruli, a potom Ostrogoti koji su je gotovo potpuno uništili 542. godine. Od 568. do 774. godine njima vladaju Langobardi, a potom Franci koji potiču Benediktince da u dolini izgrade samostane i ubožnice. Negdje oko 1000. godine ponovno se javlja potreba za samoodređenjem i samoupravom, te se stvaraju samostalne zajednice, tzv. vicini (le vicinie). One 1164. godine carskom dozvolom postaju općine (komune), a od 1428. godine pripadaju Mletačkoj Republici, te se zbog nje od tada spore Venecija i Milansko Vojvodstvo.
Zahvaljujući uspješnim samostanima koji su poticali rudarstvo, stočarstvo i proizvodnju vune, dolina je bila privredno jako uspješna. Kada je 1769. godine Brescia pala u ruke Francuske, dolina je nazvana Cantone della Montagna i podijeljena je na sedam parohija. Tokom Napoleonove vladavine propadale su poljoprivreda i stočarstvo. Austrija je dolinu pripojila svojoj regiji Serio 1815. godine, kada je započela strašna glad i dolinu poharala kuga koja je potrajala do 1818. god. osnutkom Kraljevine Italije, 52 općine doline Camonica su pripale trima oblastima (Breno, Edolo i Pisagone).
Najpoznatije crteže je otkrio Walter Laeng, geograf iz Brescije, 1909. godine na dvije stijene u Pian delle Greppe u blizini Cemmo. Od 1950-ih, prikazi s površine tisuće stijena su kategorizirani u golemom projektu prijevod ai klasifikacije koji još uvijek traje.
Parkovi
Svjetska baština, UNESCO-va lokacija n° 94
N° | Ime (poveznica s galerijom slika) | Općina | Koordinate | Petroglifi |
---|---|---|---|---|
1. | Parco nazionale delle incisioni rupestri di Naquane | Capo di Ponte | 46°01′32″N 10°20′57″E / 46.02556°N 10.34917°E / 46.02556; 10.34917 | |
2. | Parco archeologico nazionale dei Massi di Cemmo | Capo di Ponte | 46°01′52″N 10°20′20″E / 46.03111°N 10.33889°E / 46.03111; 10.33889 | |
3. | Parco archeologico comunale di Seradina-Bedolina | Capo di Ponte | 46°02′00″N 10°20′29″E / 46.03333°N 10.34139°E / 46.03333; 10.34139 | |
4. | Parco archeologico di Asinino-Anvòia | Ossimo | 45°57′19″N 10°14′47″E / 45.95528°N 10.24639°E / 45.95528; 10.24639 | |
5. | Parco comunale delle incisioni rupestri di Luine | Darfo Boario Terme | 45°53′20″N 10°10′46″E / 45.88889°N 10.17944°E / 45.88889; 10.17944 | |
6. | Parco comunale archeologico e minerario di Sellero | Sellero | 46°03′26″N 10°20′29″E / 46.05722°N 10.34139°E / 46.05722; 10.34139 | |
7. | Parco archeologico comunale di Sonico | Sonico | 46°10′7″N 10°21′20″E / 46.16861°N 10.35556°E / 46.16861; 10.35556 | |
8. | Riserva naturale Incisioni rupestri di Ceto, Cimbergo e Paspardo | Ceto (Nadro) Cimbergo Paspardo | 46°01′6″N 10°21′10″E / 46.01833°N 10.35278°E / 46.01833; 10.35278 |
Bilješke
- ↑ Archeocamuni, 13. januara 2009.
Vanjske veze
- Rock Art and Petroglyphs in VALCAMONICA (en)
- Galerija fotografija Arhivirano 2012-03-29 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u
Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio1) • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)
1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske 2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja 3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana 4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka
46°01′26″N 10°21′00″E / 46.02389°N 10.35000°E / 46.02389; 10.35000